Vidiauto Automobili Nove tehnologije, studije&prototipi Kraći put kočenja doprinosi sigurnijoj vožnji

Autor: Daniel Bevandić Objavljeno: 27.10.2013. 15:15

Sigurnost 

Kraći put kočenja doprinosi sigurnijoj vožnji

Kraći put kočenja doprinosi sigurnijoj vožnji

Prosječni automobili kompaktne klase sa 100 km/h do potpunog zaustavljanja uz maksimalno pritisnutu kočnicu staju u prosjeku za oko 38 metara. Sportski automobili tu granicu spuštaju do brojki od oko 34 do 35 metara. 

Danas je uobičajeno da automobili imaju sve četiri disk kočnice, ABS sustav protiv blokiranja kotača, EBD sustav za jednoliku raspodjelu sile kočenja na sve kotače, BAS sustav koji još skraćuje put prilikom snažnog kočenja. Da bi se došlo do takvih ubojitih kočnica trebalo je proći dugi i daleki put.
Daleke 1930. luksuzni automobili su imali zaustavni put sa 100 km/h do 0 km/h od čak 75 metara. U to vrijeme niti ceste nisu bile toliko dobre i brze, niti su automobili ostvarivali visoke brzinske prosjeke stoga je razvoj kočnica tekao vrlo sporo. Tijekom 1970.-ih godina zaustavni putevi se kreću oko 50-ak metara. Sportski automobili poput Porschea 911 Turbo dostizali su 45 metara. Revolucija u kočenju započinje 1978. godine kada GM, Mercedes i BMW počinju ugrađivati ABS sustav u svoje modele. Radilo se o sustavima koji su tada imali masu od čak 7 kilograma, a dobiti su bile neupitne. Automobili su po suhom i mokrom kolniku ostali upravljivi bez blokiranja kotača. Uslijedio je pravi uzlet kočnica. Sve više automobila opremalo se ABS-om, diskovi su bili sve većih promjera, putevi sve kraći.

panamera__29_opta

Godine 1985. Porsche 959 uvodi keramičke kočnice u sportske automobile. Naime, intenzivna testiranja su pokazala da bez uporabe keramike klasične kočnice popuštaju prilikom snažnih kočenja pri brzinama debelo iznad 200 km/h.Danas svi novi automobili imaju zaustavni put debelo ispod 40 metara, a koliko su napredovale kočnice najbolje se može osjetiti ukoliko se iz novoga sjedne u automobil star samo 15-ak godina gdje se zaustavni put produžuje za dobrih pet metara. Primat među serijskim automobilima drže Bugatti Veyron koji staje za 30 metara, Subaru Impreza i Porsche 911 GT3 koji staju za 34 metra, Renault Megane RS koji staje za 35 metara.
Koliko god ove brojke bile impresivne bolidi Formule 1 sa svega 600 kilograma mase staju za nevjerojatnih 18 metara. Da bi se serijski automobili spustili ispod brojke od 30 metara potrebno je drastično smanjenje mase koje će usprkos downsizing eri biti vrlo teško zbog sve više ugrađene opreme.

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam




Na dan: 8. kolovoz 1991.

Umro prvi vozač na mjesecu

James B. Irwin, prvi vozač Lunar Roving Vehicle-a umro je u 61. godini života.  Irwin je na mjesecu boravio tijekom misije Apollo 15, 1971. godine, te je upravljao vozilom kojim se kretao po mjesečevoj površini skupljajući uzorke stijena.

vs