EU želi uvesti Made in EU pravila za aute

Europska unija u srijedu bi trebala predstaviti prijedlog tzv. Industrial Accelerator Acta, kojim planira uvesti stroža "Made in EU" pravila za automobilsku industriju. Kako prenosi Reuters, cilj je ojačati lokalnu proizvodnju i smanjiti ovisnost o uvozu, ali bez izazivanja trgovinskih napetosti s ključnim partnerima.

Prema nacrtu prijedloga, električno vozilo moralo bi imati najmanje 70% vrijednosti dijelova proizvedenih unutar EU, ne računajući baterijske ćelije, kako bi se kvalificiralo za europske subvencije. Uz to, predviđen je i minimalni udio europskog sadržaja u baterijskom paketu, iako se ćelije izuzimaju zbog dominacije Kine u globalnom lancu opskrbe.

Mjera dolazi u trenutku kada europski proizvođači trpe snažan pritisak kineskih konkurenata koji nude cjenovno pristupačnija i tehnološki napredna električna vozila. Francuska zagovara protekcionistički pristup, dok je Njemačka opreznija zbog mogućih protumjera, osobito zato što njemački proizvođači više od četvrtine prodaje ostvaruju u Kini.

Kompleksnost globalnih dobavnih lanaca dodatno otežava provedbu. Analiza francuske tvrtke A2MAC1 pokazala je da Volkswagen ID.3 prema vrijednosti dijelova ima 86% sadržaja iz EU i samo 7% iz Kine (bez sirovina), čime bez problema zadovoljava kriterije.

S druge strane, Renault 5 ima 51% vrijednosti dijelova iz EU i 41% iz Kine. Međutim, ako se izuzme baterija, udio europskog sadržaja raste na oko 76%, što bi bilo dovoljno za ispunjavanje praga.

Dodatni izazov predstavlja definicija "lokalnog" sadržaja. Prema prijedlogu, računali bi se dijelovi proizvedeni u državama članicama EU te Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. Uključivanje drugih partnera, poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Turske, još je predmet rasprave.

Primjerice, europski lanac opskrbe tvrtke Ford uvelike ovisi o Ujedinjenom Kraljevstvu i Turskoj, dok je Turska važno proizvodno središte za marke i grupacije kao što su Toyota, Stellantis, Hyundai i Renault. Isključenje tih zemalja moglo bi poremetiti postojeće proizvodne tokove, ali njihovo uključivanje otvara pitanje potencijalnog zaobilaženja pravila od strane kineskih proizvođača.

Industrijski dobavljači upozoravaju da bez obveznog lokalnog sadržaja prijeti daljnje gašenje pogona i gubitak radnih mjesta. Istodobno, njemačko udruženje automobilske industrije VDA upozorava da bi stroga pravila mogla biti protumačena kao protekcionizam i izazvati trgovinske protumjere.

Europska komisija tako pokušava balansirati između jačanja domaće industrije i očuvanja otvorenih trgovinskih odnosa. Ishod rasprave mogao bi značajno utjecati na buduću strukturu proizvodnje električnih vozila u Europi i odnose s globalnim partnerima.