Analiza: električni auti ne gore češće od benzinaca
Analiza eMobilnosti Hrvatska usporedila je podatke iz više država te predložila mjere za sigurnije punjenje u garažama
Rasprave o sigurnosti električnih automobila često se usmjeravaju na mogućnost požara baterije, no dostupni podaci iz više država ne pokazuju da električna vozila gore češće od automobila s benzinskim ili dizelskim motorima.
Prema analizi koju je objavila Hrvatska udruga eMobilnosti (HUEM), u Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Engleskoj i australskoj saveznoj državi Novi Južni Wales zabilježeno je između tri i deset puta manje požara električnih vozila na 100.000 vozila, ovisno o državi i promatranom razdoblju. Udruga pritom upozorava da se metodologije i obuhvat podataka razlikuju pa se rezultati ne mogu izravno primijeniti na sva tržišta.
Poseban dio analize odnosi se na punjenje električnih vozila u garažama višestambenih zgrada. Kod AC punjenja snagom do 22 kW, koje se koristi za dulje punjenje tijekom parkiranja, baterija se prema analizi vrlo malo zagrijava. Sustav upravljanja baterijom (BMS) pritom nadzire njezine parametre te može ograničiti ili prekinuti punjenje ako detektira odstupanja.
Veći naglasak stavljen je na samu električnu instalaciju. Za punjenje se preporučuju fiksno ugrađene punionice, zasebni strujni krugovi s odgovarajućom zaštitom, stručna izvedba te ispitivanje instalacije prije puštanja u rad. Trajno punjenje preko produžnih kabela, kabelskih bubnjeva i razdjelnika prema prijedlogu udruge ne bi trebalo biti dopušteno.
Analiza je obuhvatila propise i smjernice iz 14 država. U pregledanim izvorima nije pronađen zahtjev da sprinkler sustav bude uvjet za pojedinačnu AC punionicu do 22 kW u garaži višestambene zgrade. Za Sloveniju stanje nije bilo moguće potvrditi. U državama koje propisuju dodatne mjere one se, ovisno o slučaju, odnose na mogućnost isključenja punionica u nuždi, zaštitu od udara vozila, označavanje i dojavu požara.
HUEM stoga predlaže skup mjera za AC punionice do uključivo 22 kW u garažama višestambenih zgrada. Među njima su fiksne punionice i stručno izvedene instalacije, ispitivanje prije puštanja u rad, zaštita od udara vozila te središnje isključenje punionica u nuždi, uz jasno označavanje i dostupnost vatrogascima. Predlaže se i zabrana trajnog punjenja preko produžnih kabela, kabelskih bubnjeva i razdjelnika.
Mjere poput dojave požara, sprinklera i odvođenja dima, prema prijedlogu udruge, trebale bi se određivati prema veličini, vrsti i namjeni garaže, kao i kod drugih garaža, a ne automatski zbog prisutnosti električnog vozila ili punionice. Za DC punionice i punionice snage veće od 22 kW predlaže se zadržavanje mjera određenih za konkretan slučaj.
Pitanje punjenja posebno je važno u Hrvatskoj jer se 39,6 posto nastanjenih stanova, odnosno 567.858 stanova prema Popisu stanovništva 2021., nalazi u zgradama s tri ili više stanova. U Zagrebu taj udio iznosi 70,7 posto.
Analiza zaključuje da sigurnost punjenja ovisi o pravilno izvedenoj infrastrukturi i odgovarajućim postupcima. Kod eventualnog požara električnog vozila potrebno je prilagoditi vatrogasnu taktiku, osigurati dulje hlađenje i nadzor nakon gašenja, dok bi se opseg zaštitnih mjera u garaži trebao određivati prema njezinim karakteristikama.
