|
![]() |
|
Kompresorska snaga! Iako se vrlo često kompresorsko prednabijanje snage
motora poistovjećuje s turbo puhalima, radi se u biti o sličnim
rotorima, ali posve drugačijeg principa rada.
Sjećate li se legendarnog uvoda filma Mad Max (Pobješnjeli
Max) kada legendarni Mel Gibson putem radio veze sluša o policijskoj potjeri
lagano zagrijavajući svoj «nabrijani» Ford Falcon XKR s izdignutim
središnjim dijelom poklopca motora!? Nakon nekog vremena odluči se
uključiti u potjeru upregnuvši moćni V8 potpomognut kompresorom
startavši uz «potpis» na asfaltu. Vjerojatno ste nebrojeno puta do sada vidjeli
mnoge muscle automobile s izdignutim
rotorima koji strše van poklopca motora. No, jeste li se ikada upitali
čemu služe isti? U našem osvrtu donosimo sve o mehaničkim
kompresorima te razlikama u odnosu na turbo puhala. Izostanak turbo rupe
Mehanički kompresor (engl. supercharger) je rotor ili skup
rotora kojim se benzinskom motoru, po principu gotovo identičnom turbo
puhalu, omogućava priliv veće snage. Kompresor je također
smješten na usisnoj grani između filtera zraka i usisnih kanala motora te
poput turbo puhala uvlači i tlači zrak pod tlakom većim od
atmosferskog kako bi ga što više stalo u komoru za izgaranje. Za hlađenje
stlačenog zraka također se može opremiti i hladnjakom stlačenog
zraka. No, za razliku od turba, ne pokreće se ispušnim plinovima motora.
Naime, kompresor je spojen direktno lancem ili remenom na koljenasto vratilo
(radilicu) motora koje ga i pokreće. Zbog različitih omjera vrtnje,
brzina vrtnje kompresora može iznositi i preko 60.000 o/min. Budući da se
kompresor, dakle, vrti već od praznog hoda, kod takvih motora izostaje takozvana
turbo rupa. Naravno, povećanjem okretaja snaga raste, no najbitnije je da
motori opremljeni kompresorom vuku kontinuirano već od praznog hoda. Vrste kompresora Ovisno o tlaku prednabijanja kompresori se mogu podijeliti
na: a) kompresore stalnog
pritiska i b) kompresore
promjenjivog pritiska Kompresori stalnog pritiska imaju konstantan tlak
prednabijanja neovisno o okretajima motora, dok kompresori promjenjivog tlaka
povećanjem okretaja imaju veći tlak prednabijanja. Također ovisno o konstrukciji i načinu strujanja
zraka kompresore možemo podijeliti na: 1. Roots ili puhalo, 2. Twin-screw
centrifugalni kompresor.
Puhalo ili kompresor Roots tipa najstariji
je tip kompresora razvijen još od strane istoimenog proizvođača
krajem 1860-ih godina. Unutar kućišta kompresora ima dva longitudinalna
pužna rotora dugačkih lopatica. Kod istih, u biti, rotori samo pod
većim tlakom šalju zrak dalje do komore za izgaranje. Ovakvi kompresori su
velikih dimenzija te vrlo često vire izvan poklopca motora stoga su
namijenjeni uglavnom tjuniranim muscle
automobilima. Takvi motori sirovo oslobađaju snagu pa su neugodni za
upravljanje. Twin screw (dvostruki vijak) kompresor sastoji
se također iz dva longitudinalna rotora s poprečnim lopaticama te se
zrak provodi van kompresora tek nakon što se «provuče» kroz sve lopatice i
u potpunosti stlači. Centrifugalni kompresor je najsličniji turbo
puhalu. Sastoji se od rotora koji usisava zrak velikom brzinom te ga uz
pomoć niza lopatica tlači i šalje van u komoru za izgaranje. Ovakav
tip kompresora se u posljednje vrijeme vrlo često koristi jer zauzima vrlo
malo prostora u motoru te neznatno povećava cijenu motora.
Primjena Mehanički kompresor ugrađuje se u benzinske motore
kod kojih se također iz malog obujma želi dobiti mnogo veća snaga. Za
razliku od turbo motora, kompresorski motori ne zahtjevaju poseban način
vožnje niti odgovarajući tretman. Najveći razlog tome je što
kompresor nema zasebnog podmazivanja te postepeno startanje i gašenje motora
nisu potrebni. Mane kompresorskih motora su slijedeće. Budući da se
pokreće snagom motora čak i do 15 % ukupne nazivne snage motora se
gubi za pokretanje istog. Isto tako viša je i potrošnja goriva u odnosu na
atmosferske motore slične nazivne snage. No, generalno gledano ugradnja
kompresora je složenija i skuplja od turbo puhala, pa su takvi automobili i
skuplji.
dipl.ing. Daniel Bevandić, © www.vidiauto.com
|
|