U prosincu prošle godine u temi pod istim nazivom pisali smo o «šokantnoj» cijeni dizela od čak 8 kuna po litri. No, što reći sada kada je cijena 9,69 kn i kada je posve nadmašena cijena Eurosupera 95. Težak udarac za vlasnike automobila s dizelskim motorom.

Iz sadašnje perspektive ondašnjih 8 kuna čini se kao poklon. A nije ni potrebno spominjati kako je upravo skok Eurodizela na «visokih» 8 kuna po litri izazvao šok i zgražanje vlasnika automobila s dizelskim motorom ili pak onih koji su netom uplatili takav automobil. Kalkulatori su tada proradili i počelo je novo računanje po formuli «kada će mi se isplatiti dizelaš». Sretnici koji su tek trebali sklopiti ugovor za kupnju novog vozila i koji su se malo pozabavili tematikom, mogli su još tada zaključiti kako rast cijena goriva, posebice dizelskih, nije gotov. Ne, isti je tada upravo počeo.

Barel bolji od dionica

I mi smo, u našoj prvoj temi o poskupljenju goriva, upućivali kako je neminovno novo poskupljenje goriva i kako bi ono moglo doseći nezamislive razmjere. «...kako će cijena crnog zlata ubrzo dostići «strašnih» 100 dolara po barelu. Naravno, bili su to oni koji o problematici, a tu mislimo prvenstveno na politiku, podosta znaju. Danas se cijena kreće upravo oko te brojke, što je povećanje od gotovo 100 posto», dio je teksta iz 12. mjeseca. Danas je, pak, situacija 30-ak posto teža. Naime, cijena barela na svjetskom tržištu kreće se oko brojke od 130 američkih dolara što je i razlog zašto je INA (a što prate i ostali benzinski servisi) tako drastično korigirala svoje cijene. No, to nije kraj.

Čist dizel ali i čista državna računica

Sasvim je izvjesno, navode analitičari, kako ćemo cijenu barela gledati na razini od čak 200 dolara. Iz te perspektive čini se prilično bolnim računati buduće cijene goriva. Posebice popularnog Eurodizela koji će, prema svemu sudeći, i dalje očuvati primat cijene u odnosu na Eurosuper. Zašto? Mnogi se, naime, pitaju kako dizel može biti skuplji od benzina za koji je potreban složeiji proces dobivanja iz sirove nafte no zanemaruju činjenicu kako se moderan dizel, višestruko čišći i ekološki osvješteniji u odnosu na onaj od prije par godina, posebnim tehnikama pročišćava te se uklanja nepotreban, štetan sumpor da bi u konačnici bio optimalan za korištenje. Sav taj, nimalo jeftin, proces prerade čini moderan dizel, s ultra niskom količinom sumpora i ostalih štetnih tvari, skupim. No, teško se oteti dojmu kako država, odnosno INA, svjesni velike ekspanzije automobila s dizelskim motorom u Hrvatskoj, «pumpaju» cijenu Eurodizela ne bi li napunili svoje blagajne.

192.000 km za isplativost

Dakle, dizelaše smo pokupovali svi i što sad? U prethodnom tekstu na ovu temu pisali smo kako je kupnja dizelaša postala apsolutno nelogična jer: «...sada je potrebno, u prosjeku, prevaliti čak 100.000 kilometara kako bi onih 2.300 eura predstavljalo razboritu odluku». Riječ je o 2.300 eura, odnosno cca 16.730 kuna, kolika je bila tadašnja razlika u odnosu cijene najpopularnijeg automobila u Hrvata, Opela Astre s dizelskim, odnosno benzinskim motorom. I danas je razlika u cijeni jednaka. No, izračun isplativosti potpuno je podbacio. Naime, da bi se kupnja Astre dizel u odnosu na Astru benzinac isplatila, potrebno je prevaliti čak 192.000 kilometara! Ako prosječno godišnje napravite 20.000 km, trebat će vam ni manje ni više već 9 godina i 2 mjeseca. Vozite li pak 30.000 km godišnje, trebat će vam 6 godina i 4 mjeseca. I kad dođete na nulu, onda će vas svakih 1.000 km vožnja stajati svega 87 kuna jeftinije (odnosno svakih 10.000 km = 870 kuna) u odnosu na vlasnika Astre s benzinskim motorom. Nadalje, dizelaši su zahtjevniji za održavanje te je njihova napredna ali skupa tehnologija podložnija kvarovima i to prilično skupim. Logike jednostavno nema. A ne zaboravimo, cijene bi još mogle, i trebale rasti.

Pola milijuna kilometara za S-klasu

Slična je situacija i kod vrlo omiljenog Clija, nešto je blaža kod Toyote Auris – potrebno je prevaliti cca. 90.000 km, dok Citroen C5 sa svojih 60.000 km još uvijek predstavlja razboritu odluku. Naime, limuzine su ipak namijenjene za vožnju i putovanja no valja dobro usporediti cjenike raznih proizvođača. Zanimljiva je usporedba dvije Mazde6. S razlikom u cijeni od svega 370 kuna, skuplji dizelaš isplaćuje se već nakon 3.400 km. Nakon toga, na svakih 1.000 prevaljenih kilometara ostvaruje se ušteda od 108 kuna u odnosu na model s benzinskim motorom. Posve je drugačija priča kod luksuznih limuzina više i visoke klase. Dizelski Audi A6 postaje rentabilan tek nakon 230.000 km, dok Mercedeseova S-klasa s moćnim dizelskim motorom traži čak pola milijuna kilometara da bi opravdala status «štedljiviji» u odnosu na 20 KS snažniji i kudikamo zabavniji i uzbudljiviji benzinski model.

Hrvati se i dalje voze

U konačnici, postavlja se pitanje gdje je svemu kraj. To nitko ne zna ili, realnije, mi mali to ne znamo, a znaju isključivo političari (ne zavaravajte se, nikako ne naši već oni koji «drmaju» svijetom) i razni naftni lobiji i njihove glavešine koje dnevno obrću milijune dolara na našim «benzinsko-dizelskim» patnjama. Ali, kad razborit, realan čovjek promatra aktualni hrvatski promet, može ustvrditi samo jedno – gorivo nipošto nije skupo. Gužve su jednostavno nevjerojatne, avenije s tri trake prepune, parkirališta svih šoping centara prebukirana i to u bilo koje doba dana pa čak i noći. Pogledajte oko sebe. Očito je, Hrvati imaju novaca za gorivo, a to zasigurno vide i «oni gore». O štednji će se valjda početi razmišljati kad cijene na pumpama budu još dosta više, primjerice, cca. 12 kuna po litri. Jer tada bi vožnja mogla postati stvar nužne potrebe, a javni prijevoznici itekako zanimljivi.

Nijemci prelaze na Bahn

Nijemci, tradicionalno pažljivi prema kućnom proračunu, počeli su činiti upravo to. Naime, i tamo cijene goriva dostižu rekordne razine, a i dizel (1,50 eura) je cjenovno prvi puta premašio benzin (1,49 eura). Kako su cijene počele rasti tako je njemačka željeznica, popularni Deutsche Bahn koji u svijetu slovi za jednu od najbolje organiziranih gradskih i prigradskih željeznica, zabilježio znatno povećanje prodanih karata.

Benzinci se vraćaju

Na kraju, valja se i osvrnuti na vijest koju ste mogli pročitati na našem portalu. Naime, stručnjaci tvrde kako su automobili opremljeni dizelskim motorima prošle godine doživjeli svoj vrhunac što se tiče prodajnih statistika. Sada ponovo slijedi doba benzinaca. Od 1995. udio «dizelaša» je s 14,6 posto narastao na 47,7 posto 2007. godine. Broj automobila-dizelaša 2010. će se smanjiti na 44 posto dok će deset godina kasnije ta brojka iznositi tek 30 posto. Dakle, ljubitelji benzinaca ponovo dolaze na svoje, a što nam sve automobilska industrija priprema na tom polju moći ćete uskoro čitati u našoj rubrici Auto Tech pod nazivom «Benzinci budućnosti». Do tada pogledajte naših 10 savjeta kako štedljivo voziti. Trebat će vam.